Miroslav Gašparović,
ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt
Putovanje u muzejski svijet
Tijekom priprema za obilježavanje 140 godina djelovanja Muzeja za umjetnost i obrt 2020. godine, prije COVID-a, potresa, rata, započeli smo razgovore sa Zlatanom Vehabovićem o pripremama za održavanje njegove izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt. Nakon nekog vremena gotovo sama po sebi nametnula se ideja da tema te buduće izložbe bude sam Muzej.
Prijedlog da se izložba zasniva na fundusu i umjetninama MUO oslonio se na ideju dijaloga suvremenih umjetnika sa stalnim postavom Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj se temeljio koncept ciklusa izložbi Suvremeni umjetnici u MUO započet 2009. izložbom MUOrtinis Dalibora Martinisa koji je tijekom godina izazivao znatan interes kako kritike tako i umjetnikā osobno.
Začetna ideja Vehabovićeve izložbe ipak se unekoliko razlikovala od svih prethodnih. Ne želeći se referirati samo na postav htio je obuhvatiti mnogo više. Otkriti tajne muzejskih spremišta. Susresti se s umjetninama koje se nikad ne izlažu. Želio je ući pod epidermu Muzeja, prodrijeti na onu stranu koja nije dostupna svakodnevnim posjetiteljima.
Stavljeni su mu na raspolaganje mnogobrojni materijali o povijesti i sadržaju Muzeja, ali što je još važnije, baza podataka sa zapisima od preko stotinu tisuća predmeta fundusa Muzeja. Bilo je zamišljeno da, s obzirom na njegov medij izražavanja – slikarstvo, glavni korpus izložbe bude predstavljen u uobičajenim muzejskim galerijskim dvoranama u prizemlju, te da se dijelom slika intervenira i u stalni postav.
COVID, potresi u slavljeničkoj 2020., promijenili su svijet pa tako sve njegove i naše planove.
Muzej za umjetnost i obrt teško je oštećen prvim potresom. Stalni postav MUO, kakav smo poznavali proteklih dvadesetak godina zauvijek je nestao, a Muzej kreće u neizvjesnu avanturu višegodišnje obnove i oporavka.
Kao što je nastajanje ove izložbe označeno prijelomnim povijesnim događanjima i njihovim posljedicama tako je i njezino održavanje, odnosno neodržavanje u izložbenim prostorima Muzeja za umjetnost i obrt determinirano njegovom situacijom u kojoj se nalazi krajem 2022. i nakon više od jednog stoljeća, privremenim, iseljenjem iz svoje matične zgrade.
Već od samog početka je izložba „Atlas manjeg svijeta“ Zlatana Vehabovića imala veće značenje za Muzej za umjetnost i obrt od tek sljedeće u dugom nizu umjetničkih izložbi koje Muzej priređuje. Zasigurno će ostati u analima Muzeja za umjetnost i obrt kao jedinstveni umjetnički projekt neobične sudbine. Zamišljena je kao dijalog s Muzejom, svojevrsni hommage uz njegovu obljetnicu, a postala je spona koja premošćuje dvije epohe. Prvih 140. godina (1880.- 2020.) i početak novog doba neizvjesnosti pod znakovitim nazivom „Atlas manjega svijeta“ u kojem će Muzej za umjetnost i obrt trebati ponovo izboriti svoje mjesto na kulturnoj karti nekog novog svijeta a ovaj projekt će zauvijek ostati zabilježen kao novi početak tog putovanja.
